Karta grada Vukovara

Izvor: Turistička zajednica grada Vukovara
NAPOMENA: kliknite na dio koji želite vidjeti uvećano.

Vukovar

Vukovar je smješten u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, na ušću rijeke Vuke u Dunav. Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisuća godina u kontinuitetu putem brojnih arheoloških lokaliteta. Za ovaj kraj je posebno značajna vučedolska kultura koja je dobila ime po lokalitetu Vučedol, pet kilometara nizvodno na Dunavu. Sustavnim istraživanjem otkrivene su radionice za preradu bakra karakteristične kuće (megaron) i prekrasna keramika s bijelim stiliziranim ukrasima na crnoj podlozi.
Iz rimskog razdoblja u vukovarskom kraju poznato je naselje Cornacum (Sotin). Rimska civilizacija utjecala je na unapređivanje gospodarstva, isušivane su močvare i zasađeni su prvi vinogradi.

Početke današnjeg Vukovara treba tražiti vrlo rano što potvrđuju arheološki podaci (Lijeva Bara, 10. i 11.st.). U sačuvanim pisanim dokumentima Vukovar se spominje već početkom 13.st. kao Volko, Walk, Wolkow, odnosno hrvatski Vukovo. Od 14.st. sve se više upotrebljava pomađareni naziv Vukovar.
Među prvim gradovima u hrvatskim zemljama već 1231 .g. dobija status slobodnog kraljevskog grada. Vukovar je tada sjedište Vukovske županije. Nakon turske vladavine (1526.-1687.) gotovo cijelo vukovarsko područje kupuju njemački grofovi Eltz, te će kroz dva naredna stoljeća utjecati na razvoj ovog kraja. Vukovar je od 1745.g. sjedište Srijemske županije. Tada se pored većinskog hrvatskog stanovništva naseljavaju i druge narodnosti.
Od 173O.g. Vukovar ima razvijeno pučko školstvo, 1886.g. osnovana je šegrtska škola, a 1891.g. gimnazija. 1867.g. proradila je tiskara i izašle su prve Vukovarske novine na njemačkom jeziku.

Početak velikosrpskog oružanog osvajačkog rata na Hrvatsku na području Vukovara bio je 02. svibnja 1991.g. kada je u Borovu Selu ubijeno 12 hrvatskih policajaca.
Napad na Vukovar započeo je 25. kolovoza 1991. g. Stanovnici i branitelji Vukovara živjeli su u paklu stotina tisuća projektila koji su razarali grad i ubijali ljude. Branitelji su imali skromno naoružanje, ali opkoljeni se Vukovar gotovo tri mjeseca odupirao golemoj vojnoj sili. 18. studenog 1991.g. grad je vojno okupiran, više od 5.000 Vukovaraca odvedeno je u brojne logore u Srbiji, gdje su pretrpjeli teška zlostavljanja, mnogi se nisu vratili. Ostalo nesrpsko stanovništvo je protjerano.
Grad je 1991.g razoren, a spomenici kulture pretrpjeli su strahovita oštećenja. Pristup obnovi polazi od stajališta da gradu treba vratiti najmarkantnije točke, stare trgove i ulice, kojima će rekonstruirane barokne vizure grad na Dunavu ponovno ocrtati kao dio zapadnoeuropskog kulturnog kruga.
Godine 1997. započeo je proces mirne reintegracije. Gradska uprava svojim dolaskom, ostvarila je uvjete za povratak institucija i prognanika. Proces obnove omogućio je povratak oko 12.000 Vukovaraca.